U vremenu crkvene godine koje zovemo došašće svečani adventski vijenac susrećemo na mnogim mjestima. Prisutan je u svim crkvama, na počasnom mjestu po kućama, u obiteljima, u različitim ustanovama. Postavlja se na stol ili vrpcama objesi o strop. Može ga načiniti svatko sam, što je najbolja varijanta, ali i kupiti u cvjećarnici, na tržnici. Ima jednostavnih i raskošnijih, ali uvijek su to u krug spletene zimzelene grančice, ukrašene raznobojnim, ponajčešće ljubičastim vrpcama (ljubičasto je u katoličkom bogoslužju boja došašća) i okomito postavljenim četirima svijećama.

Adventski vijenac čine dva temeljna simbola - krug i svijeće, odnosno svjetlo. Krug ili prsten bez početka i kraja shvaća se kao simbol vječnosti i vjernosti. Adventski vijenac tumači se kao znak Božje vjernosti zadanim obećanjima. Ponekad se adventski krug tumači kao krug zemaljski s četiri strane svijeta. Vijenac je u antičko vrijeme predstavljao znak pobjede i u kršćanstvu je postao znak po Kristu dobivenoga spasenja.

I tako se čeka Božić! Adventski vijenac nije samo lijepi "cvjetni aranžman" u ogoljeno zimsko doba, nego on na specifičan način, diskretno, okuplja ukućane, angažira ih i upravlja u određenom pravcu.

Malo je poznato da svijeće na adventskom vijencu ne predstavljaju samo četiri nedjelje do Božića, nego svaka ima i svoje ime te značenje. Tako se prva svijeća zove još i prorokova svijeća te predstavlja nadu i iščekivanje. Druga ili betlehemska svijeća predstavlja mir i šalje poruku pomirenja sa svima, kako bi Gospodinu pripravili put do svoga srca. Treća svijeća je pastirska svijeća i predstavlja radost i veselje. Posljednja svijeća zove se svijeća anđela a ono što ta svijeća predstavlja je ljubav.